Gradonačelnik Grada Petrinje Darinko Dumbović održao je danas, 21. srpnja 2015., tiskovnu konferenciju na temu Gradskih vrtova na Sajmištu. Tom prilikom je rekao: "Bio bi to pozitivan primjer održivog gradskog zemljišta, kojim bi se revitalizirao zapušten i neiskorišten prostor, a njime i poboljšala kvaliteta života građana. Uz sve to tu je i dostupnost zdrave hrane, poboljšanje kućnog budžeta građana, uz povezivanje s prirodom razvija se i ekološka svijet. Bit će to i zdrav način korištenja slobodnog vremena i promoviranje zdravog načina života, uz međugeneracijsku suradnju, ali i razvoj partnerstva Grada s građanima."
Još je dodao da Nacionalni projekt „Urbani vrtovi" treću godinu za redom provode Grad Zagreb, a ovom se projektu priključilo na gotovo 20 lokacija u gradovima diljem Hrvatske više od 3000 obitelji. „Uz Grad Zagreb projektu su se priključili Velika Gorica, Osijek, Čakovec, Karlovac i Split, a i mi ćemo se na ovaj način priključiti, no prije toga moramo napraviti sve potrebne predradnje.", dodaje gradonačelnik, jer su sada na ovom prostoru tri vlasnika, Grad, Komunalac i Privreda i čestica mora biti objedinjena. „Trebali bi ga kandidirati i to su investicijski prioriteti u one fondove kako bi kao pet nerazvijenih gradova s ovih područja dobili 125 milijuna eura, a sljedeće godine očekuje barem 20 milijuna kuna za te projekte. U tom dijelu moramo biti spremi i do Nove godine moramo napraviti parcelacijski elaborat, moramo napraviti da to bude jedna čestica i moramo sve dati građanima na uvid da kažu da li se slažu i što bi u toj podlozi trebalo promijeniti. Smatram da je ovo dobar posao. Prostor je očišćen i otvaramo Javnu raspravu. Ovaj prostor će biti ponuda svima onima koji žele živjeti od vlastitih proizvoda.", pojasnio je gradonačelnik.
Veliki dio čestice bit će i na raspolaganju Srednjoj školi Petrinja za edukativni pristup i za proizvodnju, a Grad je uspostavio i suradnju s Igorom Žilićem, načelnikom Odreda izviđača „Kupa", koji je rekao kako je ideja krenula od gradonačelnika, a njima je dao na razmišljanje kako bi najbolje to bilo urediti. Cijela priča ima i društvenu i socijalnu dimenziju, gdje će se ljudi i družiti i dobiti određenu korist od uzgajanja svog voća i povrća.