video_stambeni_problem_doseljenih_Hrvata
Darinko Dumbović, gradonačelnik grada Petrinje održao je u četvrtak, 17. rujna 2015. godine sastanak s predstavnicima doseljenih Hrvata iz BiH s našeg područja. Uz gradonačelnika Dumbovića na sastanku je sudjelovao i gradonačelnik grada Gline, Milan Bakšić, te su dali potporu doseljenim Hrvatima u rješavanju njihova velika problema, a to je stambeno zbrinjavanje.
O tom problemu nije se do sada puno govorilo iako su se ovi ljudi već obratili na mnoge adrese ali bez konkretnog odgovora. Više puta obratili su se institucijama izvršne vlasti i Pučkoj pravobraniteljici, a u lipnju 2015.godine i pokrenuli su i postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske radi ocjene zakonitosti odredbe Zakona o područjima posebne državne skrbi.
Nakon sastanka održana je i konferencija za tisak na kojoj su javno za medije govorili o svom problemu. Gradonačelnik Dumbović kao domaćin radnog sastanka istaknuo je: "Sama obnova nije bila dovoljna i nije bila, po meni, dostatna na stambenim objektima. Obnova je napravila to što je napravila, međutim, onda je limitirala ne samo Hrvate doseljene iz Bosne i Hercegovine, nego i ostale građane, a te 'plombe' moramo što hitnije skinuti. Ono što obnova nije napravila, a to je jedan od većih problema, su gospodarski objekti. Tu se postavlja pitanje u budućnosti da ovi ljudi tu imaju gdje živjeti, ali nemaju gdje raditi, dakle, obnovljeno je nešto pod uvjetima da to nešto opet ti isti ljudi nemaju ili su dobili nešto u čemu žive, a to opet, isto nije njihovo." Također je dodao kako su doneseni zakoni koji su, prije svega limitirali elementarna prava, pa doveli čak i do same diskriminacije ljudi koji trebaju znati napokon što je i gdje njihova imovina u kojoj će dalje stvarati budućnost.
Ivica Čavlović, predsjednik Udruge doseljenih Hrvata iz BiH grada Gline objasnio je situaciju zbog koje su na kraju željeli ovaj sastanak te prisutnost medija: "U suštini, ovom odredbom od stambenog zbrinjavanja darovanjem obiteljske kuće ili stana u vlasništvu RH izuzimaju se korisnici nekretnina smještenih u naseljima Benkovac, Drniš, Glina, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Knin, Karin Gornji, Lipik, Novska, Obrovac, Otočac, Pakrac, Petrinja, Slunj te županijama Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj. Ovi korisnici stambenog zbrinjavanja nekretninu mogu steći isključivo kupoprodajom (otkupom), a temeljem Uredbe Vlade RH o uvjetima za kupnju iz 2011.godine.
Prema stajalištu Udruge, ali i Ureda Pučke pravobraniteljice, nije jasan cilj ovakve odredbe tim više jer je mogućnost stambenog zbrinjavanja darovanjem u ovim naseljima i županijama omogućena hrvatskim braniteljima i članovima obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kao i pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane te članovima obitelji smrtno stradalog i umrlog pripadnika HVO-a državljanina RH. Treba istaći da je Zakonom o područjima posebne državne skrbi iz 1996.godine bila propisana mogućnost stjecanja vlasništva nad kućom ili stanom po proteku 10 godina neprekidnog prebivanja u objektu (darovanjem), a upravo u to vrijeme je ova kategorija korisnika u svojstvu prognanika, izbjeglica i useljenika doselila na navedena područja (u razdoblju od 1995. – 2000.), međutim, narednim zakonskim izmjenama iz 2000.godine dana je ovlast Vladi RH da samostalno Uredbom uredi mogućnosti u uvjete stjecanja ovoga prava pa je novom Uredbom Vlade RH 2003.godine potpuno ukinuto pravo o stjecanju vlasništva darovanjem po proteku 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj kući ili stanu.
Potom, 2008.godine donosi se novi Zakon o područjima posebne državne skrbi koji je uveo mogućnost darovanja, izuzev u nabrojenim naseljima i jedinicama područne samouprave, a takvo zakonsko rješenje je i danas na snazi. Obzirom na sve to, građani i državljani Republike Hrvatske koji žive na ovim područjima koje zakonsko rješenje izuzima od načina stjecanja vlasništva darovanjem kako je to moguće korisnicima stambenog zbrinjavanja na ostalim područjima RH, smatraju da su diskriminirani na području stanovanja, a temeljem njihovog društvenog položaja, odnosno, socijalnog podrijetla."
Milan Bakšić, gradonačelnik grada Gline izrazio je žaljenje što niti jedna institucija kojoj su se građani Udruge javili nije odgovorila na njihova traženja očitovanja, ali i što su se na ovaj problem oglušili svi ostali gradonačelnici, načelnici pa i župani kojih se ova problematika itekako tiče, a zatim je dodao: "Netko je ove ljude doveo u Glinu, dao im kuće koje je Republika Hrvatska kupila, a onda nakon jedanaest godina donijela zakon koji kaže 'ne, vi ne možete dobiti kao drugi građani RH na drugim područjima darovnicu ili neke druge oblike pomoći zato što ste u Glini, to možete dobiti samo ako ste dva kilometra dalje', ako govorimo o Glini, onda znači u neka naselja kao Majske Poljane, Joševica...Dakle, to je nešto što tim ljudima stvara ogromne probleme jer su oni u te kuće, u koje ih je netko smjestio 1995. ili 1996. godine, ulagali, popravljali, planirali, smatrali su da će ostati tu, pripremiti svojoj djeci budućnost, vrijeme je prolazilo i došlo se do trenutka u kojem država donosi zakon da vi iz te kuće sutra morate izaći van u neki drugi objekt." Oba gradonačelnika zajedno s prisutnima u ime Udruge te doseljenih Hrvata iz BiH složili su se kako će ovu problematiku itekako nastojati aktualizirati prema putu rješenja problema.
