Savjet mladih Grada Petrinje bili su inicijatori tribine kojoj su dali naziv „Đonom na stucku?“ potaknuti sve češćim i različitim oblicima vandalizma u gradu Petrinji.
Lana Posedi, predsjednica Savjeta mladih podsjetila je zašto naziv tribine „Đonom na stucku": „ Stucka je simbol Petrinje, a đon se odnosi na uništavanje. Dakle, gaženje po simbolima našega grada", rekla je Posedi i dodala kako je Savjet mladih prvenstveno tijelo Gradskog vijeća koje treba spojiti mlade ljude i Grad te da je tribina upravo to. „Ovo je tribina na kojoj mladi ljudi mogu reći što misle i žele. Ovdje smo i kako bi svi zajedno, mladi, Grad, Savjet i svi ostali građani rekli što misle o tematici kako bi našli neko rješenje. Ovo je korak prema rješavanju problema."
Tribina s temom vandalizma rezultirala je velikim odazivom, naročito mladih ljudi koji su imali priliku razgovarati sa stručnjacima iz različitih područja vezanih uz pitanja mladih. Gosti koji su sudjelovali u raspravi bili su zamjenica Svjetlana Lazić, zamjenica gradonačelnika grada Petrinje, Sanja Lovrenović, predsjednica Gradskog vijeća Grada Petrinje, Vesna Boltužić, pedagog u Srednjoj školi Petrinja, Marijana Sarilar, klinički psiholog Neuropsihijatrijske bolnice „dr. Ivan Barbot" Popovača, Armin Hadžić, voditelj Savjetovališta za djecu, adolescente i obitelj, te predstavnici policije Predrag Mohr i Goran Pejanović.
Zamjenica Lazić na samom početku istaknula je kako je Petrinja uvijek bila grad kulture i sportskih događanja, no u zadnje vrijeme ima dosta vandalizma te da nije u redu što nekolicina ljudi uništava ono što nečije ruke naprave. Podsjetimo, u Petrinji se nedavno dogodio požar na stadionu Nogometnog kluba Mladost, a tu su i razne devastacije tržnice, nasipa ili parka.
Rasprava je započela postavljanjem pitanja Ive Markulj iz Udruge IKS: „1. Jeste li pročitali 5 zahtjeva za bolji život mladih upućenih od strane Mreže mladih Hrvatske političkim strankama? 2. Jeste li čuli za Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. Godine? 3. Jeste li pročitali taj program? 4. Jeste li pročitali barem dva znanstvena članka na temu vandalizma mladih? 5. Znate li za pojam youth worka ili rada s mladima? 6. Može li netko dati primjer ad hoc programa koji rješava neki problem mladih i razvojnog, dugoročnog programa usmjerenog rješavanju nekog problema mladih?"
Odgovore su davale Lana Posedi, Svjetlana Lazić i Sanja Lovrenović, a zatim su krenule žustre rasprave u koje su se uključili ostali gosti tribine, članovi udruge IKS, članovi kluba mladih K.R.I.D., mladi iz Srednje škole Petrinja, članovi Savjeta, viši referent za kulturu i programe mladih Edit Posavec te dvoje roditelja. Nažalost, nije bio prisutan nitko od predstavnika stanara zgrada ispred kojih su se događali primjeri vandalizma.
Najprije se pokrenulo pitanje prostora u kojem bi se okupljali mladi, zatim je mlade zanimalo zašto netko u Gradu ne pokrene inicijativu za prostorom dok su neki pak smatrali da bi se mladi trebali više boriti za sebe. Također, teme su se većinom vrtjele oko financija, primjerice zašto nikada nema novaca za mlade. S tom tvrdnjom se nisu svi složili, pa su tako navedena neka novčana izdvajanja za mlade kao što su stipendije za studente, subvencioniranje prijevoza ili novčana pomoć mladim obiteljima koje dobe djecu. Došlo je do sukoba određenih skupina, ali i sukoba generacija te se uspoređivalo djetinjstvo gostiju i današnje mladeži.
Marijana Sarilar, klinički psiholog Neuropsihijatrijske bolnice Popovača u svom osvrtu na tribinu naglasila je: „Meni je bilo veoma zanimljivo vidjeti kako izgleda stanje duha mladih u Petrinji. Mislim da se tribina dotaknula bitne stvari, a to je vandalizam koji je vrlo štetan. No, zapravo se dotaknula jedne još bitnije stvari, a to je da je vandalizam često povezan s nepostojanjem organiziranog i strukturiranog slobodnog vremena kod mladih. Tribina je pokazala da treba organizirati aktivnosti koje će kod mladih potaknuti neke kreativne i korisne načine provođenja slobodnog vremena."
Armin Hadžić istaknuo je kako je najteži prvi čin vandalizma." Svakoj osobi treba jedna izvjesna doza amoralnog i patološkog da napravi prvi čin oštećenja, uništavanja i povređivanja drugoga. Nije tema ovdje, ali jedan primjer koji je socijalna psihologija puno istraživala – onima koji su obučavali djecu u Africi od 10 ili 11 godina da budu vojnici je bilo najteže napraviti da ubiju prvu nedužnu žrtvu, no nakon prvog ubojstva ide puno lakše i dođe do automatizma.", ispričao je Hadžić i dodao: „Moja namjera, kao i kolegica Boltužić i Sarilar je bila da ukažemo na pozitivne aspekte. Ako mladima ukazujemo samo na negativno neće se imati s čime identificirati. Moramo davati pozitivan primjer kako bi se identificirali i vidjeli da je moguće biti pozitivan, konstruktivan, proaktivan u društvu i istodobno biti prihvaćen od vršnjaka i društvene okoline. Također, moramo isticati naše snage, pozitivne zaštitne čimbenike i raditi na redukciji onih rizičnih čimbenika kojih nažalost imamo prekomjerno te su preteški na lokalnom, regionalnom, državnom i globalnom nivou."
„Oprostite, ali današnja mladež je pokvarena, zla, isprazna i lijena. Nikad više neće biti kao što je bila nekada i neće biti sposobna očuvati našu kulturu...", natpis je star 5000 godina s kamene ploče iz Babilona. Jesu li mladi za starije generacije uvijek loše odgojeni i problematični ili je današnja generacija ipak dodatno zabrinjavajuća? Neki sudionici tribine smatraju da je situacija danas ipak surovija, a kao uzroci zabrinjavajućeg ponašanja mladih navodila se obiteljska situacija i nemar roditelja, manjak pažnje, politička i gospodarska situacija u zemlji, društvene okolnosti ili to što mladi nemaju strukturirano vrijeme.
„Kao što su mnogi sudionici rekli – stvari su danas nemilosrdnije jer nema zaštitnih mehanizama u društvu. Mladi su danas više izloženi nasilju putem medija. Primjerice, i jedan virtualni svijet igrica generira nasilje kao novo, podrazumijevajuće, nešto za što se dobivaju bodovi.", rekao je Hadžić. Na tribini je bilo žestokih rasprava, međusobnih optuživanja i neprijateljski nastrojenih stavova te Hadžić smatra kako bi bilo zanimljivo proučiti i stručno analizirati snimku tribine sa stajališta psihologije komuniciranja. „Radili smo repliku svega onoga što ne želimo, saborska prepucavanja i nadmudrivanja, ali i frakcijska i tako dalje. Ja sam doživio određenu repliku svih tih ponašanja koje emitiramo, gledamo i učimo od okoline koja nas okružuje.", istaknuo je Hadžić.
Na kraju tribine predsjednica Savjeta mladih izjavila je kako se tribina pretvorila u nešto što se nije trebalo dogoditi, a to je rat određenih skupina. Ipak, smatra da su izvukli određene zaključke i da je ovo samo poticaj za dalje. „Ovo i dalje ostaje korak pri rješavanju problema vandalizma u Petrinji. Mi smo kao Savjet dali mladima priliku da nešto kažu i da zajedno probamo riješiti problem. Žao mi je što je sve išlo u smjeru financiranja i drugih stvari koje su bile nepotrebne, ali sada znamo za kasnije i na temelju ove tribine ćemo raditi nešto drugačije.", zaključila je Posedi.
foto: Portal53