Obilježavajući Dan mirovnih inicijativa Darinko Dumbović, gradonačelnik grada Petrinje, u ponedjeljak, 18. siječnja 2016.g., primio je predstavnike udruga proisteklih iz Domovinskoga rata grada Petrinje, te predstavnike bošnjačke i srpske nacionalne manjine. Prisjetimo se; ovaj dan u Petrinji je 2013. godine proglašen Danom mirovnih inicijativa. Petrinja je drugi grad u Hrvatskoj nakon Zagreba koji 18. siječnja obilježava kao Dan mirovnih inicijativa. Dan je to kada su se 1991. godine na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu okupile žene i majke koje su na slutnju ratne prijetnje i agresije na Hrvatsku odgovorile pozivom na mir.
Poželjevši dobrodošlicu gradonačelnik Dumbović je u svom obraćanju gostima naglasio: „Za ono što smo proživjeli u zadnjih 25 godina sigurno je da su ogromnu ulogu dale majke, žene, sestre, bake i svi oni koji su pokušali promijeniti jednu od najvećih nepravda koju je doživio hrvatski čovjek i narod na ovim prostorima. Najmanje su majke te koje su htjele dati svoju djecu u rat, a pogotovo u rat za nešto što nije imalo blage veze, gledajući što su JNA i ostali htjeli napraviti na ovim prostorima. Obilježavanje ovog dana se ne smije preskočiti i treba biti i za buduće generacije, a ono što smo preživjeli moramo nositi kao buduću brigu."
Vera Jurčević, predsjednica Kluba žena UDVDR-a grada Petrinje, jedna od glavnih inicijatorica proglašenja ovoga dana istaknula je kako joj je drago što je od svih udruga u gradu Petrinji prepoznato da se jedan datum u godini treba posvetiti mirovnim inicijativama. „Hrvatski narod je oduvijek bio za mir, a mi ovaj dan vežemo uz okupljanje i prikupljanje potpisa u Gradu Zagrebu kada je u jednom danu skupljeno 64 tisuće potpisa. Međutim, to nije bila jedina mirovna inicijativa, već se Petrinjci jako dobro sjećaju mimohoda kraj vojarne kada je bila razmjena zarobljenika i gdje je bilo nekoliko stotina žena i majki, ali i muškaraca jer svi smo tražili mir. Nitko od nas nije želio ono što nas je pogodilo 1991. Žene su osjećale srcem i vidjele što se sprema, ali vojna mašinerija je bila jača.", ispričala je Jurčević i dodala kako se pet godina patnje kroz koju su prošli svi narodi koji su živjeli na ovim prostorima ne smiju zaboraviti:„Mi i dalje trebamo graditi suživot i mir, ali ne smijemo zaboraviti žrtve koje su pale za Hrvatsku". Vera Jurčević izrazila je i želju da se obilježavanje Dana mirovnih inicijativa organizira kroz kulturna događanja u kojem bi sudjelovali i mladi.
U ime svih udruga proisteklih iz Domovinskoga rata grada Petrinje Darko Dumbović, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata ponovio je kako su mirovne inicijative pokrenute od strane majki i roditelja zbog čega je iznio porazne podatke. „U Domovinskom ratu je poginulo 402 djece, 1044 djece je ranjeno, 5497 djece ostalo je bez jednog roditelja, a njih 74 bez oba. To je čisti dokaz poraza mirovnih inicijativa iz 1991. i to ne zato jer su bile bezuspješne, ne zato što nisu imale snagu i želju, nego jer nije bilo sluha i volje od odgovornih da ih se sasluša.", rekao je Dumbović i vratio se na sadašnjost istaknuvši kako je zadatak manjina, naročito vodstva i predsjednika da sprječavaju smišljenu provokaciju. „To poglavito mislim da srpsku nacionalnu manjinu čije se provokacije kriju i prikrivaju iza kulturnih manifestacija koje se provode na području grada Petrinje. Podsjetit ću vas na Festival ojkača u Petrinji i budite sigurni da ćemo učiniti sve da se to ne ponovi na takav način. Suživot je važan, rat je iza nas, moramo računati jedni na druge, uvažavati se i imati dobrosusjedske odnose. Ipak živimo zajedno i naša djeca i unuci će vjerojatno ostvarivati i bračne veze zbog čega je izuzetno važno da jedni druge saslušamo, pomažemo se i bez fige u džepu zaista želimo u miru i dostojanstvu živjeti na području našeg grada, a tako i u Hrvatskoj.", istaknuo je Dumbović i naveo kako zamjenika predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Branislava Sekulića i predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Hajrudina Kulašića vidi u budućnosti kao one koji će osiguravati sigurnosno stanje uvažavanja suživota u Petrinji.
Hajrudin Kulašić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine, iskazao je zadovoljstvo zbog sudjelovanja na prijemu te istaknuo: „Drago mi je jer su moji Bošnjaci zajedno sa mnom od početka stvaranja ove naše lijepe domovine Republike Hrvatske sudjelovali u oslobađanju. Nakon toga smo se aktivno uključili u suživot nas građana Petrinje i mogu reći da nije bilo nikakve razlike između nas Bošnjaka i domaćih stanovnika Hrvata ni u Domovinskom ratu, a ni kasnije. I ubuduće ćemo raditi na boljem suživotu, unapređenju svih međuljudskih odnosa, kao i odnosa u gradu, među svim udrugama, svim nacionalnim manjinama i bit ćemo jedan dobar stožer u našem gradu koji će pokazati da različite nacionalnosti mogu živjeti u jednom gradu i međusobno se uvažavati i poštivati.", rekao je Kulašić.
U ime srpske nacionalne manjine Branislav Sekulić, zamjenik predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine, naglasio je kako njegova ogromna podrška ovoj inicijativi ne dolazi u pitanje. „Moja podrška je malo i specifična jer sam predstavnik srpske nacionalne manjine koja je bila direktno uključena u sukobe. Moram reći da ja nisam bio sudionik tih sukoba, već sam predstavnik mirovne inicijative. Tajno sam dolazio i borio se protiv tog zla koliko sam mogao kao pojedinac. Bio sam protiv granata i rata, bio sam u ovoj vijećnici i rekao da Sisak nije daleko, da se dobro povežu i prestanu granate jer će narod doživjeti veliki egzodus. To sam rekao na početku 1994. i nažalost sve sam pogodio.“ U svom obraćanju govorio je i o svom životu za vrijeme rata ističući kako je u vlastitom dvorištu u Blinji jedva izbjegavao probleme i fizičke likvidacije. Sekulić je dodao i: „Koristim priliku da svim žrtvama rata odam veliku počast, kao i svim majkama, roditeljima, onima koji su izgubili svoju djecu i najmilije sa željom da se takvo nešto više nikada ni ne pomisli, a kamoli da se dogodi." Na kraju je Sekulić poručio da će se boriti da se na ovim prostorima više ništa slično ne dogodi te da će Vijeće srpske nacionalne manjine bit kamen sigurnosti u razvojnom i drugom smislu, a naročito u smislu suzbijanja bilo kakve iskre nekog nacionalizma ili nečeg sličnog.
