“Danas smo došli u Zagreb po drugo mišljenje. Ne želimo mišljenje pokvarenih intelektualaca koji odlučuju o sudbini naših ljudi. Oni bi prvi trebali znati da ljudi iz Banovine ne žele živjeti s nuklearnim otpadom. Iza mene su svi ljudi volonteri, aktivisti, udruge koje daju do znanja da možemo imati budućnost, ali ne budućnost koju nam oni stavljaju na leđa” - rekao je Darinko Dumbović, gradonačelnik grada Petrinje, na konferenciji za medije prilikom mirnog prosvjeda ispred zgrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje je u utorak, 23. veljače 2016.g., održano Javno izlaganje o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva i o Nacrtu prijedloga programa provedbe navedene Strategije.
Više od 300 ljudi okupilo se na mirnom prosvjedu koji su krenuli u koloni od Trga bana Josipa Jelačića u Zagrebu, Ilicom do Frankopanske, te Savsko, u Vukovarsku do Unske gdje se nalazi Fakultet. Ovom gestom građani su ponovno poručili NE nuklearnom otpadu na Trgovskoj gori.
Na inicijativu gradonačelnika Dumbovića krenuli su uz građane Petrinje, i građani Dvora, Hrvatske Kostajnice, okolnih mjesta te iz susjedne Bosne i Hercegovine.
„Nismo ostali u Petrinji prekriženih ruku i da gledamo sa strane, nego smo se organizirali. Trebamo dati jasnu poruku da naše područje nije prihvatljivo za budućnost naših građana i svih generacija koje dolaze. Došao je trenutak kada se radi Studija koja bi trebala za neke biti prihvatljiva, no za nas iz Petrinje nije prihvatljiva" - rekao je gradonačelnik Dumbović te dodao kako je Petrinja donijela niz odluka protiv odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Pozvao je županiju i župana da se uključe i daju jasnu poruku kako se protivimo nuklearnom otpadu. „Postavlja se pitanje što će to građani kupovati lokalno ako budu imali naljepnicu nuklearni otpad. Ta naljepnica nas diskreditira i da takve proizvode nitko neće kupovati. Kada budemo kupovali lokalno dvostruko ćemo se trovati. Svi skupa moramo reći tome dosta". Gradonačelnik je ponovno istaknuo kako nema alternative za nuklearni otpad na Trgovskoj gori. „Idemo vidjeti što gospoda plaćenici Studijom žele objasniti što nam je prihvatljivo. Morat ćemo dati primjedbe za mnoge njihove poteze. Pozivam sve Petrinjke i Petrinjce, svi koji mogu dati svoj mali doprinos i reći glasno ne nuklearnom otpadu. Mnogi će si postavljati pitanje za godinu, dvije ili pet, da li sam mogao napraviti više za sebe i svoj grad. Mi to radimo danas, a drugi neka si misle" - zaključio je gradonačelnik Dumbović.
Mišljenja i stavove u svoje ime i ime svojih sugrađana iznijela je Dijana Savić, ekoaktivistica iz Dvora: „Ovdje ima Dvorčana, Zagrepčana, ljudi iz Bosne i Hercegovine, susjednog Novog Grada, Tuzle, Sarajeva. Ovaj problem tiče se svih nas i želim istaknuti da su prekršene sve međunarodne konvencije i čitav niz zakona Borit ćemo se svim raspoloživim pravnim sredstvima jer je očigledno da se ne poštuje volja građana, ne samo Dvora, već cijele regije, od Bosne i Hercegovine, pa cijele Banovine.", rekla je Dijana Savić, ekološka aktivistica iz Dvora koja je postavila i pitanje može li uopće stara vojarna građena 70 –ih godina biti pogodna za takvo odlagalište. „S druge strane, ovdje je riječ o nuklearnom otpadu iz Krškog. Mi ne želimo niti skladište niti odlagalište. Imamo rijeku Unu čiji se sliv nalazi pod međunarodnom zaštitnom mrežom Natura 2000. Zar ćemo jednoj takvoj rijeci u korito staviti nuklearni otpad?" – upozorila je Savić i dodala kako postoji strah zbog potresa: „Područje Dvora je trusno područje, u blizini je tektonska ploča i posljednji potres iz Dvora nije se osjetio samo u Dvoru, nego i u susjednoj Petrinji, pa čak i u Zagrebu. Također, područje Dvora je i plavno područje i odsječeni smo tijekom svake poplave. Jasno smo odlučili da ne želimo razvoj na nuklearnom otpadu, nego na ekološkoj poljoprivredi, turizmu i svemu ostalom što nam donosi dobrobit, a to nije markica nuklearnog otpada." – poručila je Savić.
Nakon konferencije za medije prosvjednici su se uputili na Javno izlaganje Strateške studije koja je potrajala više od dva i pol sata, naravno, puno duže od planiranog, jer nakon prezentacije struke koja je Strategiju donijela postavljana su mnoga pitanja ali i izlagani stavovi najviše od strane sudionika prosvjeda.
Na izlaganju je navedeno kako je osnovni cilj Nacionalnog programa (NP) zaštiti zdravlje ljudi i okoliš od negativnog utjecaja radioaktivnog otpada. Nacionalni program donosi Vlada RH na prijedlog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (DZRNS), a prethodno donošenju, za Nacionalni program provodi se Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) na temelju Strateške studije o utjecaju na okoliš (SSUO). Nakon izlaganja uslijedila je javna rasprava na kojoj su prisutni izražavali svoje mišljenje o odlagalištu i postavljali pitanja Saši Medekoviću iz DZRNS-a i izrađivačima strateške procjene iz Ekonerga (Vladimir Jelavić, Niko Malbaša i Brigita Masnjak).
U izlaganju Strategije predstavljeno je kako je prema dokumentima, u Čerkezovcu na Trgovskoj gori predviđeno uređenje nadzemnog skladišta koje bi primilo sav institucionalni RAO, kao i otpad iz iskorištenih izvora koji se trenutno skladišti u Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja u Zagrebu. Hrvatska bi trebala uspostaviti nacionalno skladište do 2023. i sanirati lokacije na kojima se nalazi radioaktivni materijal u Plominu, Kaštelima i Kutini. Prema Strategiji zbrinjavanja RAO Hrvatska treba preuzeti svoj dio nisko i srednje RAO iz NE Krško. Na prezentaciji je navedeno da uspostava skladišta (NSRAO) omogućava porast prihoda lokalne i šire zajednice, razvoj lokalne infrastrukture, porast prihoda uslužnih i proizvodnih djelatnosti, razvoj novih projekata na području lokalne zajednice, suradnju na projektima preko državnih granica. Rečeno je i da se povećanjem općeg društvenog i gospodarskog standarda očekuje poboljšanje općeg zdravlja stanovništva. No, prisutni su tijekom javne rasprave naglašavali propuste u Strategiji i nisu se dali uvjeriti da nema nikakve opasnosti od skladištenja otpada ili prilikom njegova transporta.
Mogla se čuti i koja gruba riječ a odgovore na pitanja uglavnom je davao Saša Medaković, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.
„U prezentaciji je propušteno učiniti najvažnije – predstavnicima lokalne zajednice trebalo je jasno reći da se ni jedan objekt neće nametati bilo kojoj lokalnoj zajednici u RH. Bez takvog stava odgovornih institucija nemoguće je izgraditi povjerenje bilo gdje u Hrvatskoj za eventualno zbrinjavanje otpada. Drugi je propust što ova studija ne razrađuje ozbiljno alternative, a postoje barem dvije alternative zbrinjavanja RAO u Hrvatskoj, jedna lokacija je Krško, a druga neka uređena zemlja članica EU.", mišljenja je Toni Vidan iz Zelene akcije. Dodao je da u Zelenoj akciji smatraju da se kroz više godina razgovara s lokalnim zajednicama u RH i da im se ponude ekološke rente. „U nekim zemljama se to radi tako da se ide kroz krugove licitiranja i ta ekološka renta se svake godine povećava za 50 posto. Tako se možda dođe do iznosa koji se lokalnoj zajednici učini prihvatljivim, a ako ne tada izvoziti u zemlje u kojima postoji uređeno odlagalište, a koje ima pristanak lokalne zajednice.", rekao je Vidan.
Primjeri reakcija na izlaganje i općenito na temu nekih od ostalih sudionika su sljedeći: „Ovo je problem krize povjerenja ovog društva", „Prvo riješite problem Jakuševac i Biljani Donji", „Ne možemo s ljudima koji su korumpirani. Slovenija nudi da se otpad stavi zajedno s njihovim, a vi hoćete na Trgovsku goru što znači da vam je samo do novaca za smještanje nuklearnog otpada. Išli ste po selima kod Dvora nagovarati ljude, ali nikoga niste nagovorili. Ovdje nemate nikoga osim načelnika općine Dvor koji radi za vas. Ljudi su ovdje došli reći da neće otpad na Baniji.", „Kroz razgovor ste sami sebi poništili hrpu toga što ste rekli. Ovdje se radi o prostituciji struke, terorizmu politike i neosnovanih činjenica. Nakon svih naših argumenata i pristanka Slovenije da skladišti naš otpad vi i dalje tvrdite da govorite kao stručni ljudi ili govorite pod pritiskom politike?", „U vašoj prezentaciji je sve imalo pozitivnu notu, ali da otpad nije nešto loše mogli bi ga ostaviti i na Markovu trgu.", „Ovo traje već 15 godina i jasno smo rekli da ne želimo nuklearni otpad u blizini i vi ste javno rekli da ćete poštovati volju građana, zašto se ne poštuje? O ovome što ste danas predstavili smo slušali već putem Okruglih stolova i vaša retorika se nije promijenila, sve je ostalo isto."
Izlagači su istaknuli kako je ovo tek postupak kojim se utvrđuje utjecaj jednog ovakvog zahvata na okoliš. „Vaš stav je protiv toga i mi ne očekujemo da će se svi složiti s idemo, ali ljudi prvo trebaju dobiti informacije. Dopustimo stanovništvu da se informira prije nego pokaže stavove.", naveli su iz Ekonerga. Malbaša je ponovio tvrdnju da kod skladištenja nema nikakve opasnosti, dok se s druge strane rješava važan problem. „Netko ima mogućnost za turizam, netko za poljoprivredu, a vi imate dobru lokaciju za jedan važan državni problem.", rekao je Malbaša, no prisutni građani nikako ne pristaju na odlagalište.
Iako je jasno dano do znanja od strane stanovnika u okruženju Trgovske gore da ne žele skladište nuklearnog otpada u svom susjedstvu, jer oni se tu bave ekološkom proizvodnjom, žele zdravu i sigurnu budućnost za svoju djecu, jasno su rekli da ne vjeruju ni Zavodu, ni tvrtci koja je izradila Strategiju, kao ni Vladi, Medaković im je rekao da će konačnu odluku donijeti upravo Vlada.
Naglašeno je kako će Javna rasprava traje do 18. ožujka, a sljedeća će se održati 3. i 4. ožujka u Dvoru te će se i tada dati prilika svima koji još žele nešto reći ili pitati da to tada učine.
U svakom slučaju ništa još nije gotovo, stanovnici Banovine nastavljaju svoju borbu i neće dozvoliti smeće u svojem dvorištu!
